Ne poznajem mnogo takvih mjesta gdje je vrijeme zaista stalo. Već 24 stoljeća Starogradsko polje izgleda isto. Jasno, i ovdje je s vremenom ponešto propalo, raskošne rimske vile su se raspale, a kamenje je korišteno za daljnju gradnju. Ali ono glavno i dalje ostaje i odolijeva, stoljeće za stoljećem. To je nevjerojatno mjesto, ovdje se 24 stoljeća neprekidno uzgajaju masline, vinova loza, a nekada i žitarice. Već 24 stoljeća stoje kameni suhozidi koji dijele ogromnu ravnicu na male privatne parcele. Već 24 stoljeća istim putevima prolazi ravnica. To je živa povijest. I još uvijek izgleda manje-više isto kao nekada. Pođi s nama kroz povijest, bit će to zanimljivo putovanje.
Moram priznati jednu stvar. Kad sam pisala ovaj članak, znala sam da smo vidjeli samo nekoliko spomenika s cijele ravnice. Imala sam u ruci i savršenu kartu – gdje je nabaviti, saznat ćeš odmah. Ali tek u trenutku kada sam na raznim hrvatskim i engleskim stranicama tražila dodatne informacije o povijesti, shvatila sam da smo zapravo vidjeli samo djelić svega. Samo trimova ima oko 90 na ravnici. Tamo je toliko toga da već imam dugačak popis mjesta koja želim vidjeti sljedeći put. Ne samo spomenike, već i druga zanimljiva mjesta. Starogradska ravnica me očarala. Ima svoj šarm, čovjek tamo stoji, usred puta gdje su nekada hodali Grci, a kasnije Rimljani, svuda je tišina i mir, samo vjetar se poigrava u granama maslina…
Karta koju ćeš voljeti
Prije nego kreneš na Starogradsko polje, svrati u turistički centar u Stari Gradu – nalazi se na rivi odmah pored tržnice. Tamo zamoli za kartu polja, dobro će ti doći. Na njoj su, naime, osim spomenika, označene i ceste, i to tako da su podijeljene na asfaltne, makadamske i pješačke. To je korisno pogotovo ako ideš autom, kao mi s malom djecom. Ali mogu zamisliti da se ravnicom prođe biciklom ili skuterom, bilo bi puno bolje. Još jedna prednost karte je naravno to što stalno imaš pregled svih spomenika. Nema ih malo, a ravnica je prostrana. Pa krećemo 🙂 I ne zaboravi dobre cipele, u papučama na nekim mjestima nećeš moći.
Što je zapravo Starogradsko polje?
Starogradsko polje je velika plodna ravnica koja na jedinstven način upućuje na početke grčkog naseljavanja otoka Hvara. U 4. stoljeću pr. Kr. grčki doseljenici s otoka Pharosa pronašli su na otoku Hvaru prikladnu luku (Stari Grad) i ravnicu s vrlo plodnim tlom pogodnim za poljoprivredne svrhe. Starogradsko polje nalazi se između gradova Stari Grad i Vrboska, a u unutrašnjosti otoka omeđuju ga sela Dol i Vrbanj. Ukupna površina je 1 376 hektara.
Grci su ravnicu podijelili na parcele omeđene zidovima, čime je nastala pravokutna mreža putova između parcela. Zidovi i putovi su sačuvani do danas, i u tome leži najveći povijesni značaj ravnice – to je najopsežniji spomenik ove vrste na Mediteranu. Zidovi su izdržali u istom obliku impresivnih 24 stoljeća. Starogradska ravnica je stoga upisana na popis svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a.
Na stranicama organizacije UNESCO također se nalazi prekrasna karta s označenim cijelim područjem: http://whc.unesco.org/en/list/1240/multiple=1&unique_number=1484
Kupinovik
Prva stanica je antička rimska vila Kupinovik. Tamo gdje su Grci gradili jednostavna skloništa, Rimljani nisu štedjeli i gradili su poljoprivredne komplekse koji su uključivali vile, poljoprivredne zgrade s prešama za vino i masline, mlinove, skladišne prostore, smještajne prostore za radnu snagu i naravno prostore za domaće životinje. Vila Kupinovik datira iz 1. stoljeća n.e., a u to vrijeme bila je samo jedna od mnogih takvih vila na otoku.
Vila Kupinovik nalazi se uz glavnu cestu između Stari Grada i Jelse. Čovjek mora biti zaista odlučan da pronađe mjesto, jer ga lako može promašiti. S glavne ceste to je uski odvojak između maslina, bez natpisa, bez putokaza. Možda je to zato što Kupinovik i drugi spomenici danas zapravo leže na privatnom posjedu vlasnika okolnih polja s maslinama i vinovom lozom. Međutim, mjesto je javno dostupno. Kad smo tamo bili na prijelazu kolovoza i rujna, bili smo potpuno sami. I zapravo, i na cijeloj ravnici bili smo sami, nikada tamo nismo sreli nijednog turista. Ako te mjesto više zanima, arheološki nalazi s iskopina iz Kupinovika mogu se vidjeti u muzeju u Splitu.
GPS koordinate vile Kupinovik: 43°10’37.9″N 16°36’51.8″E; 43.177200, 16.614395
Veliki Trim
Ovo je do sada najveći trim koji sam vidjela. Nalazi se blizu glavne ceste iz Stari Grada do Vrboske. Nije ga teško pronaći. Ovaj trim je zaista velik i uz njegove strane vode stepenice na krov trima. Ako želiš, možeš se popeti gore. Ovdje preporučujem dobre cipele, moje sandale to nisu izdržale, pa ću gore pogledati sljedeći put. Vrata trima su otvorena, tako da možeš ući unutra i diviti se građevini iznutra. To je zanimljiv prizor. Trimovi su jedne od građevina građenih tehnikom “suhozid”, tj. bez žbuke ili drugog veziva. Tehnika suhozida čak je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine, i iako danas malo tko zna graditi suhozid, nedavno je nastala inicijativa istog imena koja obnavlja kamene zidove i tako održava tehniku suhozida živom.
Navodno je na polju dokumentirano više od 90 trimova. Trimovi su vrlo raširen tip kamenih građevina ne samo diljem Hrvatske. Nalaze se posvuda na Mediteranu, pa čak i na Britanskim otocima i drugdje u Europi.
Prema stranicama posvećenim topografiji otoka Hvara, na otoku je ukupno 720 trimova. Ako želiš vidjeti više trimova, pogledaj ovu stranicu gdje ćeš pronaći i kartu s označenim trimovima na cijelom otoku: https://www.topohvar.at/topo/trim/trim-lage/
GPS koordinate trima: 43°11’00.4″N 16°37’31.2″E; 43.183434, 16.625335
Kameni suhozidi
Kameni suhozidi su na Hvaru sveprisutni. I opet ne samo tamo. Ali na Hvaru je njihov značaj dan i lokalnim krajolikom – kako bi se u tlu moglo nešto uzgajati, kamenje se moralo pokupiti. I što je važno – zidovi se moraju stalno obnavljati. Teško je zamisliti te sate i sate rada. Koristili su se za omeđivanje parcele, za zadržavanje tla na mjestu, a također štite biljke od jakog vjetra zvanog „bura“. Zidovi su također građeni tehnikom suhozida bez ikakvog veziva. Neki zidovi na Starogradskoj ravnici zaista su sačuvani iz doba grčkog naseljavanja.
Ostojića mlin (ponekad nazivan Žorkov mlin)
Nekada je to bio jedan od dva vodena mlina na otoku Hvaru. Danas su od njega samo ruševine obrasle divljom vegetacijom. S ceste se lako može previdjeti, zbog raslinja se ne vidi mnogo. Unutra se ne može ući. Šteta, ovaj spomenik bi zaslužio više pažnje i održavanja. Već samo zato što upućuje na promjenu krajolika na Hvaru – mlin je izgrađen početkom 19. stoljeća, a u to vrijeme na Hvaru je bilo manje vegetacije i više vode, pa je mlin radio veći dio godine (ostatak godine potok je bio presušen). Mlin je izgrađen uz potok Vir, koji teče/tekao je iz sela Dol. Antički autori čak spominju postojanje rijeke na otoku, ali o tome opet neki drugi put.
GPS koordinate mlina: 43°10’30.9″N 16°36’49.3″E; 43.175261, 16.613699
Kapela Gospojica – Kapela Djevice Marije
Kapela u blizini Stari Grada potječe iz 16. stoljeća, može se zaviriti unutra.
GPS koordinate kapele: 43°11’08.9″N 16°36’30.8″E; 43.185811, 16.608567
Više o Starogradskom polju pronaći ćeš ovdje: https://zijemechorvatskem.wordpress.com/2021/03/28/starogradsko-polje-na-ostrove-hvar-tady-se-zastavil-cas/
