Tako smo opet ovdje, u prekrasnom i tajanstvenom krajoliku Starogradskog polja. Tiho je, čak meditativno. I skriva svoje blago. Čovjek si mora dati truda i pronaći što želi vidjeti. Ovdje ima dosta toga, a potraga se svakako isplati.
Kamen i suhozid
Vjerojatno najkarakterističniji element krajolika Starogradskog polja je kamen. Vidjet ćeš ga ovdje jednostavno posvuda, a tamo gdje ga nema, tamo je otkrivena vrlo plodna zemlja zahvaljujući kojoj je sve ovdje nekada nastalo.

Budući da je kamen smetao pri obradi zemlje, koristio se za razne građevine. Najčešće tehnikom “suhozid”. To je način gradnje pri kojem se pojedini kameni slažu jedan na drugi bez ikakvog veziva. Ova tehnika je čak upisana na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine i iako danas malo tko zna graditi suhozid, nedavno je nastala jedna inicijativa istog imena koja obnavlja kamene zidove i tako održava tehniku suhozida živom.

Ovom tehnikom izgrađeni su glavni zidovi koji dijele Starogradsko polje, kao i zidovi pojedinih parcela. Kameni zidovi se razlikuju po veličini i načinu gradnje: jednoredni složeni kamen na kamenu do visine 1 m, višeredni široki do 2 m i jednako visoki, koji su najčešće izgrađeni uz antičke ceste i u smjerovima antičke parcelacije. Zidovi se moraju obnavljati i tako su rezultat više od dvije tisuće godina napora stanovnika otoka i njihovog rada. Samo zamisli te sate i sate, dane i dane rada s kamenjem.

Tehnikom suhozida izgrađene su i velike terase koje štite plodnu zemlju od vodenih tokova obilnih kiša. Suhozidom su nastali i trimovi, a jedan prekrasan trim se može vidjeti uz glavnu cestu iz Stari Grada do Vrboske. Na cijelom otoku Hvaru ima više od 700 trimova i mnogi od njih se i danas koriste.


Na Starogradskom polju su također brojne “gomile” – male, veće ili ogromne hrpe kamenja. Najčešće su nastajale prilikom čišćenja zemlje od kamena, koji se gomilao na neplodnim mjestima. Neke gomile su, međutim, bile izvorno obredna mjesta i unutar sebe skrivaju grob.
Putevi i kanali

Putevi koji se sijeku pod pravim kutom nastali su u grčkom razdoblju prije 2400 godina. Mnogi od njih su s vremenom prošireni, ali neki su ostali u izvornoj širini, taman za čovjeka s magarcem.

Starogradsko polje također ima brojne kanale za odvod nagle kiše i za regulaciju potoka. Danas voda rijetko teče tim kanalima, jer šume na obroncima brda oko Starogradskog polja u velikoj mjeri zadržavaju vodu.
Prije ovdje nije bilo borovih šuma. Danas te šume skrivaju mrežu terasa na kojima se još početkom 20. stoljeća uzgajala vinova loza, a kasnije i lavanda.
Dračevica
Kad sam već kod vode na Starogradskom polju, moram spomenuti i mjesto zvano Dračevica. To je jedno od najfotogeničnijih mjesta na polju, a obližnja kamena kuća nalazi se valjda na svim prospektima o Starogradskom polju.

Okolna visoka trava u zalazećem suncu stvara prekrasnu zlatnu sceneriju.


Dračevica je jedino mjesto na Starogradskom polju s površinskim izvorom vode. Zimi ova voda obilno poplavi okolne vinograde, tako da doslovno plivaju.

Mjesto je okruženo vinogradima i vrlo je zeleno što se tiče vegetacije.

Dračevica je također neolitsko nalazište koje svjedoči o naseljenosti u davnim vremenima (6.000 do 3.000 godina prije Krista). Godine 1880. ovdje su pronađeni neolitski alati. To su najstariji arheološki artefakti pronađeni na Starogradskom polju. Ovdje je vjerojatno bilo i prvo stalno ljudsko naselje na Starogradskom polju.

Mi smo na ovo mjesto stigli u rujnu i iako su tijekom dana još uvijek bile ugodne visoke temperature, mjesto izvora između kamenja bilo je još uvijek mokro i malo vode se moglo vidjeti. Voljela bih posjetiti Starogradsko polje izvan sezone, u razdoblju obilnih kiša, kada je krajolik zasićen vodom.
GPS Dračevice: 43°11’19.7″N 16°37’49.9″E; 43.188791, 16.630534
Mirje
U glavne ceste od Stari Grada do Vrboske nalazi se rimska villa rustica Mirje. Ova rimska vila izgrađena je i korištena u prvom stoljeću naše ere. To je najprostraniji arheološki lokalitet na Starogradskom polju. Dominantna značajka mjesta je zid visok 4,5 m, koji leži na suhozidu unutar kojeg su pronađene mozaične tesere. Istodobno, to je najbolje očuvan antički zid na istočnoj obali Jadrana po visini. Na unutarnjem zidu vidjet ćete otvore koji su ostali od podne konstrukcije.



Oko Mirja nalaze se ostaci zidova i temelja tadašnjeg poljoprivredno-gospodarskog kompleksa.



S Mirja se vidi značajan dio Starogradske ravnice i obližnja Vrboska, stoga nemojte žuriti i zaista se osvrnite oko sebe.

mg_20210912_171436_2.jpg?w=768 768w, https://zijemechorvatskem.wordpress.com/wp-content/uploads/2022/03/img_20210912_171436_2.jpg?w=1024 1024w, https://zijemechorvatskem.wordpress.com/wp-content/uploads/2022/03/img_20210912_171436_2.jpg?w=1440 1440w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" />
Pronaći Mirje zahtijeva malo odlučnosti. Put nije označen. S glavne ceste za Vrbosku skreće se na makadamski put, a odatle na „kozju stazu“. Nigdje nema oznaka, staza je zarasla. Ako nema drugog izlaza, mobitel s kartom će vas dovesti do mjesta. Vrijedi truda.

GPS Mirje: 43°10’35.6″N 16°39’26.0″E; 43.176554, 16.657230
Carevac
Nedaleko Mirja, odmah uz glavnu cestu iz Stari Grada do Vrboske, nalaze se ostaci još jedne rimske ville rustice Carevac. Nažalost, mjesto je pretrpjelo značajnu devastaciju i danas su tamo zaista samo ostaci. Na prvi pogled čovjeku uopće ne bi palo na pamet da se radi o ostacima ruralne rimske vile.






Tridesetih godina prošlog stoljeća na tom su mjestu otkriveni drevni zidovi, mozaici i bazen. Danas je teško zamisliti bazen ili veći spremnik za vodu tamo. To potvrđuje da je to mjesto nekada bilo mnogo bolje opskrbljeno vodom.


GPS Carevac: 43°10’50.0″N 16°38’34.8″E; 43.180551, 16.642991
Starogradsko polje će ti se otvoriti kao knjiga ako budeš htio. A kad budeš tražio, naći ćeš tamo mnogo zanimljivih stvari i mjesta. Kad bi svaki od tih kamena mogao pričati, to bi sigurno bile zanimljive priče. Zasad ih priča vjetar koji se igra u krošnjama maslina. Dovoljno je samo slušati.
Ako te povijest Starogradskog polja zanima više, postoji vrlo lijepa knjiga jednostavnog naziva Starogradsko polje od arheologa Sare Popović i Alda Čavića. Mnoge zanimljive informacije u ovom članku crpila sam iz ove prekrasne knjige. Možeš je kupiti u muzeju u Stari Gradu. Dio knjige je i vrlo korisna karta na kojoj su označene glavne znamenitosti, a što je vrlo korisno, tamo su razlikovane ceste prema tome je li to asfaltirana cesta, makadam ili pješačka staza. To nam je uvelike olakšalo otkrivanje ljepota ravnice. Stoga, samo naprijed i sljedeći put kad budeš išao na otok Hvar, ne propusti Starogradsko polje.


Više o Starogradskom polju pronaći ćeš ovdje: https://zijemechorvatskem.wordpress.com/2021/03/28/starogradsko-polje-na-ostrove-hvar-tady-se-zastavil-cas/


